Ležarine na bankovne depozite i u Hrvatskoj

Klasična uloga banaka u gospodarstvu je posredovanje između subjekata koji imaju višak likvidnih sredstava i subjekata kojima je potrebno financiranje. Pojednostavljeno; štediša banci povjerava novac (depozit) i za to dobiva kamatu na depozit, a banka taj novac posuđuje nekome kome je potreban te zaradu ostvaruje od kamata na kredit. Štediša nije upoznat kome je banka novac posudila jer s novcem štediše banka radi za svoj račun. 

Ono što je postala prevladavajuća bankovna praksa unutar monetarne unije EU je naplata negativnih kamata na depozite poslovnih subjekata i fizičkih osoba. Naime, banke su počele naplaćivati dodatne troškove za sredstva koja premašuju određeni iznos i na godišnjoj razini oni nisu zanemarivi. Novac u banci uporno gubi vrijednost.

Ako su u tom smjeru krenule banke majke na europskom tržištu, nema dileme da  će takav trend  slijediti i banke kćeri.

I upravo se ova promjena od koje strepe poduzetnici otkad je svijet zahvatila “pandemija“ jeftinog novca dogodila i u Hrvatskoj, a to je da su neke banke počele tvrtkama naplaćivati ležarinu na depozite. Obračunavaju se naknade za čuvanje depozita u eurima za poslovne klijente koji imaju iznose iznad milijun eura stanja na EUR a vista transakcijskim računima, a u bankarskim krugovima se može čuti da tu istu praksu uvode ili planiraju uvesti i druge financijske institucije (štedne institucije, osiguravajuća društva, investicijski fondovi) i to vrlo skoro. Za sada se to neće odnositi na depozitarna sredstva fizičkih osoba, ali pitanje je samo vremena kada će se i u Hrvatskoj primjenjivati praksa plaćanja ležarina na depozite.

Depoziti za štediše ubuduće više neće biti privlačni i novac ćemo početi ulagati u alternativne oblike ulaganja na tržištu. U nastavku su neki od najpopularnijih primjera alternativnih oblika ulaganja u Hrvatskoj:

UCITS fondovi 

UCITS fondovi ili otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom su najčešća vrsta fondova za ulaganje. Novčana sredstva koji u fond investiraju ulagači plasiraju se u različite vrijednosne papire (dionice, obveznice, trezorski zapisi, novčani depoziti…) te druge financijske instrumente. To nisu ulaganja s unaprijed dogovorenim povratom i obično su likvidni na sekundarnom tržištu. Vrijednost ulaganja oscilira, tako da povrat može biti negativan i nemoguće je usporediti ovakvo ulaganje s depozitom. 

Korporativne obveznice

Korporativne obveznice su dužnički vrijednosni papiri koje izdaju korporacije i prodaju ih investitorima. Povrat je mogući njihovim dospijećem ili prodajom na sekundarnom tržištu. Godišnji prinos je od 1 do 4%,  a potrebno je biti vrlo oprezan oko troškova i poreza. To je ulaganje s unaprijed dogovorenim povratom, ali obično je prilično dugoročno.

Kriptovalute

Riječ je o digitalnom novcu, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Čak i ako ova tehnologija promijeni način poslovanja u budućnosti, danas nije moguće predvidjeti koja će kriptovaluta biti ona koja će se dugoročno zadržati i zapravo imati neku vrijednost, dok će druge propasti. Promjene vrijednosti kriptovaluta izuzetno su brze i velike. Ovo nije ulaganje s unaprijed dogovorenom vrijednošću i nosi puno rizika. Kriptovalute nikako nisu alternativa depozitima.

Investicijsko zlato

Ulaganje u investicijsko zlato, plemeniti metal poznat po tome što odlično zadržava vrijednost, što ga čini pogodnim za ulaganje i štednju na dugi rok. Cijena zlata najviše raste za vrijeme ekonomskih kriza pa ne čudi da je u posljednjih 20 godina rasla oko 9% godišnje. Zlatne poluge i zlatnici su najpopularniji oblik ulaganja i štednje i u Hrvatskoj, a njihova prednost je što su dostupni svima , a ne samo velikim ulagačima. Kod ulaganja u zlato javlja se problem skladištenja/ čuvanja pa je  najčešće čuvanje u kućnom sefu. Ovo nije ulaganje s unaprijed dogovorenim povratom pa usporedba s depozitom u bankama nije moguća.

Alternativno isplativo ulaganje u nedospjela potraživanja

Poduzeće P2P Finance d.o.o. je krajem 2020. godine pokrenuo prvo online tržište ( P2P platformu) u Hrvatskoj na kojem se susreću poduzeća s viškom likvidnih sredstava (kao štediše u banci) s poduzećima kojima je potrebno financiranje obrtnog kapitala (kao zajmoprimci u banci). U osnovi,  ulagačima (štedišama) nudi ulaganje koje je slično klasičnoj ulozi banke u gospodarstvu. U odnosu na banke P2P Finance u transakcijama na P2P platformi djeluje u ulozi komisionara, gdje u svoje ime, a za račun članova P2P platforme posreduje između članova P2P platforme.  S pomoću P2P platforme ulagači mogu jednostavno i transparentno online plasirati sredstva u kvalitetna potraživanja i kratkoročne zajmove, a očekivani povrat je daleko veći. Financijska sredstva ulagača raspoređena su u mnoštvo različitih potraživanja na P2P platformi, čime se osigurava veća sigurnost ulaganja. 

Ulagači na P2P platformi mogu ostvariti godišnje fiksne neto prinose od 5 do 12+ posto. Visina prinosa najviše ovisi o investicijskoj politici pojedinačnog ulagača odnosno odabranim kriterijima prema kojima se njihova sredstva plasiraju dalje u odgovarajuće tražbine.

P2P FINANCE d.o.o. u vlasništvu je poduzeća BORZA TERJATEV d.o.o. iz Ljubljane, koje je od 2016. slovenskim pravnim subjektima putem P2P platforme omogućilo više od 257 milijuna eura obrtnih sredstava, a ulagačima ukupno više od 1,4 milijuna eura neto prinosa. 

U posljednjih pet godina portfelj na Borzji terjatev d.o.o. donio je  24,5% (prosjek svih investitora) prinosa na uložena sredstva. Vjerujemo da će se slični rezultati ostvariti i u Hrvatskoj. 

Cilj P2P platforme je omogućiti nesmetan rad alternativnog financijskog tržišta, koje nadopunjuje manjkav i nepovoljan bankarski sustav i postati najisplativije kratkoročno ulaganje u segmentu ulaganja s fiksnim prinosom.

Više informacija o trgovanju na P2P platformi možete pronaći na www.p2pfinance.hr