Stanje tržišta kapitala i prednosti korištenja P2P platforme

Globalni gospodarski šok izazvan pandemijom bolesti COVID-19, koja je uz poduzete epidemiološke mjere dovela do iznenadnog zastoja ekonomskih i socijalnih aktivnosti diljem svijeta, praćenog turbulencijama na međunarodnim financijskim tržištima, obilježio je 2020. godinu.

I u Hrvatskoj se pandemija nepovoljno odrazila na kretanje gospodarske aktivnosti, pa je u 2020. zabilježen najveći pad godišnje stope BDP-a od utemeljenja samostalne države. Točni razmjeri posljedica krize u gospodarstvu još nisu poznati i uvelike će ovisiti o daljnjem razvoju epidemiološke situacije i trajanju s tim povezanih izvanrednih ekonomskih i socijalnih okolnosti na domaćoj i globalnoj razini. No, u usporedbi sa svjetskom financijskom krizom iz 2008., hrvatsko je gospodarstvo danas ipak otpornije. Ranjivosti kućanstava i poduzeća znatno su smanjene, a članstvo u Europskoj uniji omogućuje Hrvatskoj pristup europskim fondovima i mehanizmima za brži oporavak ekonomske aktivnosti.

Kreditne su institucije usporavanje gospodarske aktivnosti dočekale s visokim razinama kapitala i likvidnosti, što im je olakšalo apsorpciju inicijalnog šoka. Međutim, najveći rizik za njihovo poslovanje u sljedećem razdoblju odnosi se na očekivani pad profitabilnosti u uvjetima porasta kreditnog rizika, a moratoriji na otplatu kredita kućanstvima i poduzećima samo su odgodili njegovu materijalizaciju. 

Stresno se razdoblje odrazilo i na tržište nekretnina, na kojemu nakon višegodišnjeg rasta cijena vlada određena neizvjesnost, što će se odraziti i na procjene vrijednosti i utrživost kolaterala u bilancama banaka.

Snažan pad globalne gospodarske aktivnosti i golema neizvjesnost oko trajanja i posljedica pandemije koronavirusa rezultirali su porastom rizika za financijsku stabilnost na globalnoj razini. Nakon eskalacije pandemije dionička tržišta obilježila je visoka volatilnost, ali su mjere vlada, središnjih banaka i ostalih regulatora financijskih tržišta potaknule njihovu stabilizaciju i postupni oporavak.          

U Hrvatskoj je situacija nešto drugačija i u ovom trenutku u usporedbi sa rezultatima iz 2019. indeks CROBEX je za 10-ak % niži. Nakon prvotnog šoka u proljeće 2020. i pada na razinu kakav je bio zabilježen na početku prethodne globalne financijske krize 2009. godine, indeks  je porastao, ali do sad se nije vratio na razinu iz 2019. godine. Indeks CROBIS se isto tako vratio na relativno stabilnu razinu. 

Izvor: Zagrebačka burza

Domaće devizno i obvezničko tržište inicijalno je snažno reagiralo na izbijanje pandemije, ali se brzo stabiliziralo intervencijom HNB-a.

Iznosi deviznih intervencija i tečaj EUR/HRK 2008.-2019. Izvor: HNB

Turizam je jedan od sektora koji je najviše pogođen posljedicama pandemije koronavirusa te se zbog neizvjesnosti oko njezina trajanja i intenziteta u nastavku godine očekuje pojačani oprez ulagača u turistički sektor, što bi moglo dovesti do pada ulaganja u taj sektor u odnosu na prethodne godine.

Iako su kamatne stope na oročenu štednje na najnižim razinama u povijesti, oročena štednja je i dalje najpopularniji način ulaganja novca u Hrvatskoj. Građani na štednji drže preko 200 milijardi kuna, više od 18 milijardi kuna u investicijskim fondovima te oko 15 milijardi kuna koje po nekim procjenama drže kod kuće u gotovini.

Nominalne kamatne stope na oročenu štednju se u Europi i u Hrvatskoj trenutno nalaze na najnižim razinama u povijesti.

Banke štednju prezentiraju kao iznimno siguran i dobar način ulaganja koji redovito donosi kamatu i povećava kapital štediša, no praksa pokazuje da oročenje novca dugoročno uopće ne povećava bogatstvo klijenata banaka. Sve više banaka u Europi svojim klijentima zaračunava negativnu kamatu na štednju i samo pitanje je vremena kad će ovakvu praksu preuzeti i banke u Hrvatskoj. Osim toga, iako je novac uložen u depozitima u sustavu osiguranja depozita Državne agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, koja upravlja sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj i koji omogućuje zaštitu deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, takvo osiguranje iznosi do 100.000 eura, iznad toga iznosa novac kod banaka nije osiguran, a u prošlosti se već dešavalo da su banke u Hrvatskoj propadale. Nominalne kamatne stope na oročenu štednju se u Europi i u Hrvatskoj trenutno nalaze na najnižim razinama u povijesti. Ostale kamatne stope (kao što su kamatne stope na kredite, obveznice i referente kamatne stope koje određuju centralne banke) također su dosegnule rekordno niske razine.

Izvor: European Central Bank

 

Izvori: Bloomberg; HNB

Novi oblik isplativog ulaganja u alternativne financijske mogućnosti

Kao novi oblik isplativog ulaganja u alternativne financijske mogućnosti u Hrvatskoj, upravo P2P platforma predstavlja način kako ulagatelji mogu jednostavno i transparentno online plasirati novac u kvalitetna potraživanja i kratkoročne zajmove do hrvatskih pravnih subjekata. Radi se o klasi imovine, koja je do sada bila rezervirana isključivo za banke i specijalizirane financijske institucije, a od sada dostupna je široj poslovnoj javnosti,

Za usporedbu radi, danas najsličniji oblik ulaganja u kratkoročne poslovne tražbine (potraživanja i zajmovi) putem P2P platforme bio bi ulaganje u korporativne obvezničke fondove. Kod jednih i drugih radi se o ulaganjima gdje su prinosi fiksni, kod jednih i drugih ulaže se u disperzirani portfelj poduzeća i kod jednih i drugih radi se o kratkoročnim plasmanima s tim da kod ulaganja u tražbine putem P2P platforme nema rizika dnevne volatilnosti tržišta kao što je slučaj kod ulaganja u korporativne obvezničke fondove. 

Na P2P platformi se s ciljem zaštite ulagatelja provodi niz mjera upravljanja rizicima pa tako u suradnji s vanjskim davateljem poslovnih informacija, platforma omogućuje automatiziranu procjenu i praćenje kreditnih rizika u realnom vremenu. Automatizirano, ali prema unaprijed definiranim kriterijima svakog ulagatelja se i ulažu sredstva i ona se u bilo kojem trenutku mogu i povući ukoliko nisu plasirana. Rizik se disperzira frakcijskim otkupom tražbina, a sve usluge poravnanja i namire transakcija su pod kontrolom P2P platforme. Isto tako P2P platforma brine za povrat plasiranih sredstava, a trgovanje na platformi jamči 100% anonimnost. 

 

Putem P2P platforme ulagatelji mogu očekivati fiksne neto prinose na godišnjoj razini od 5-12%.

Poznato je da se prinosi kratkoročnih obvezničkih fondova kreću do 0,3% godišnje (zbog niskih prinosa novčanih fondova u Hrvatskoj skoro pa više nema…) prinosi depozita banaka već duži period povijesno su na najnižoj razini malo iznad 0%, dionice stalno fluktuiraju, neizvjesna je situacija sa tržištem nekretnina, a preko P2P platforme ulagatelji mogu očekivati fiksne neto prinose na godišnjoj razini od 5-12+% ovisno o bonitetima tražbina koje se financiraju i vrsti posla koja je za pojedinog ulagatelja prihvatljiva.

Najveći pozitivan doprinos poslovanju u 2021. u Hrvatskoj trebao bi imati takozvani peti krug porezne reforme, prije svega smanjenje poreznih stopa u sustavu oporezivanja dohotka, dok poduzetnici imaju jako velika očekivanja i od EU fondova. Utjecaj korona krize, prenijet će se barem na dio 2021, ali usprkos tome u njoj očekujemo suprotne, pozitivne trendove i povratak na krivulje rasta i optimizma. P2P platforma ima aktivnu ulogu financijera i katalizatora gospodarskog rasta otvarajući i sebi prostor za uspješno poslovanje.

--

Izvori:

Hrvatska narodna banka www.hnb.hr

Zagrebačka burza www.zse.hr

European Central Bank www.ecb.europa.eu

Hrvatska udruga poslodavaca www.hup.hr

Prijavite se na naše novosti